Stručnjak o Super El Niñu: "U sve toplijoj klimi sve su veći ekstremi. Europa će probijati iznad 40 stupnjeva"

Još nedavno su temperature zraka bile prilično niske za sredinu svibnja. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bile su čak blizu ništici, a mnogi su bar nakratko tih dana uključili i grijanje u svojim domovima.

Sada će jutarnje, odnosno najniže dnevne temperature biti onolike kolike su prije desetak dana bile najviše dnevne. Za kratko vrijeme nakon prohladnih dana nastupaju vrući dani koje bi ponegdje, primjerice u dolini Neretve, mogli biti vrlo vrući. Prema prognozama prognostičara N1, Hrvatsku čeka izazovan tjedan s visokim temperaturama uz povremene pljuskove.

Svijet ide prema točki vrenja

Globalno, pak, dramatično zvuči najava Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prema kojoj se uskoro očekuje razvoj klimatskog fenomena El Niño, moguće i u puno snažnijem obliku kao tzv. Super El Niño.

Meteorolozi i klimatolozi diljem svijeta predviđaju da će ove i sljedeće godine temperature biti "globalno rekordne" i da bi mogli svjedočiti vremenskim pojavama još neviđenima u modernoj povijesti.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, govoreći nam prošloga ljeta o rekordnim temperaturama u ljeto 2024. godine, a najavljujući sličan trend za ovu i sljedeće godine, kazao je kako "idemo prema točki vrenja".

"La Niña je bila slaba, El Niño će biti jači no inače"

Isto tvrdi i sada govoreći o najavljenom fenomenu Super El Niña.

"To je pojačani El Niño koji se pridodaje na globalno zatopljenje antropogenog porijekla. Jedan efekt dodaje se na drugi. To znači da mi ljudi i dalje proizvodimo sve više plinova staklenika, rušimo rekorde, a sam El Niño je nekad jači, nekad slabiji. Očekuje se da će ovaj koji treba doći u drugoj polovici ove godine biti jači no inače."

Grisogono napominje kako je El Niño ponavljajuća, ali ne strogo periodička pojava. Topla faza, El Niño, izmjenjuje se otprilike svake dvije do sedam godina sa svojom suprotnom hladnom fazom, La Niñom. Taj globalni klimatski ciklus ovisi o promjenama temperatura oceana i atmosferskog tlaka u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana.

"La Niña koju smo sada imali bila je slaba i zato prošla godina nije bila najtoplija do sada."

"Kiše sve više imaju rušilački karakter"

Ova godina bi, u tom smislu, trebala biti drugačija, možda i najtoplija do sada.

"Bit će novih rekorda. U sve toplijoj klimi nastaje sve više ekstrema. Europa će sigurno 'probijati' preko 40 stupnjeva u valovima od nekoliko dana. Ali to nas ne spašava ni od olujnih nevremena i poplava. Suša kod nas već traje. Neka su područja, poput Zagorja, dobila dovoljno kiše, ali Slavonija je dobila premalo."

A i obilne kiše koje dolaze s ljetnim olujnim nevremenima uglavnom donose štetu.

"Nema puno koristi od takvih kiša. One više imaju rušilački karakter, stvaraju klizišta i ta kiša brzo oteče pa nije baš upotrebljiva u poljoprivredi", kaže Grisogono.

Temperatura neumitno raste

Ukratko, zaključuje Grisogono, imamo globalno pozitivan trend temperature.

"Pozitivan u smislu da ona neumitno raste zbog ljudskog djelovanja. A na to je onda dodano niz internih klimatskih varijacija, u prvom redu ENSO (El Niño Southern Oscillation) s El Niñom i La Niñom. Pa se na to nadovezuju arktička oscilacija, pacifička dekadna oscilacija i čitav niz kvaziperiodičkih pojava, svojevrsno komešanje svega, ali uz neprestano podizanje temperature."